Slavonski Brod 2017-10-22T11:15:06+00:00

Slavonski Brod

Slavonski Brod se nalazi na sjevernoj obali rijeke Save na granici s Bosnom i Hercegovinom, središte je Brodsko-posavske županije. Predstavlja čvorište glavnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Kroz Slavonski Brod prolaze željeznička pruga i autocesta iz zapadne Europe ka Bliskom Istoku. Grad je lociran na pola puta između Zagreba i Beograda, na južnom rubu Panonske ravnice, između obronaka Dilja na sjeveru, i rijeke Save na jugu. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke. Ime prvog naselja na mjestu današnjeg Slavonskog Broda je bilo Marsvnnia (u rimsko doba), kasnije se pomnije kao “stari grad” pa Brod, još kasnije Brod na Savi. Plovni put rijekom Savom koristi se još od doba Rimljana a paralelno s rijekom Savom se kroz slavonsku ravnicu danas pruža i naftovod.

Po broju stanovnika Slavonski Brod je šesti u Republici Hrvatskoj i drugi u Istočnoj Hrvatskoj (Slavonija i Baranja). Do 1991. broj stanovnika se povećavao zahvaljujući snažnom rastu gospodarstva (metalna industrija “Đuro Đaković”, pojoprivredni kombinat “Jasinje”, drvna industrija “Slavonija” i “Oriolik” i ostalo.)

Podaci 2001.: 64 612 stanovnika (od toga 33 727 žena i 30 885 muškaraca). Nakon rata dolazi do porasta zbog veliki broj prognanika iz Bosanske Posavine te 2005. šire područje grada ima oko 80 000 stanovnika. U gradu ima 58.642 stanovnika a s onima koji imaju prijavljeno boravište negdje drugdje 60.347 stanovnika. Zajedno s prigradskim naseljima broj stanovnika se penje na 64.612 stanovnika.

Naselja su na ovom dijelu Hrvatske postojala još u prapovijesno doba što je uvjetovano povoljnim geografskim položajem, ugodnom kontinentalnom klimom, plodnim tlom i blizinom rijeke. Grad je dobio ime “Brod” koje je isprve simboliziralo mjesto na kojem se dala pregaziti rijeka, a poslije i sredstvo za ostvarivanje istog.

Na sjeveroistočnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevačke kulture iz ranoga kamenog doba. Osim činjenice, da se radi o najvećem nalazištu iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske, iznimno je bitno naglasiti da pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda.

Znanstvenici procjenjuju da je riječ, ne samo o najstarijim dokazima naseljavanja grada, nego, općenito, i o tragovima najstarijeg naselja u cjelokupnoj Hrvatskoj. Nalazište karakterizira više osobitosti, zbog kojih privlaći pažnju stručnjaka. Jedna od njih je i prvi put u Europi pronađena zemunica za ukop, posebno sagrađena.

Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva povijesna naseobina na tom mjestu datira izrimskih vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu Marsonia. Do danas nije utvrđeno da li je Marsonija bila samo poštanska stanica i prenoćište, ili i čitava naseobina.

Samo ime grada se prvi puta spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV 1224. godine. Kroz kasni Srednji vijek i glavninu Novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj Krajini, seriji utvrđenja na granici Austrije s Turskom. Utjecaj Turaka na ovom prostoru je dominantan sve do kraja 17. stoljeća kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane Austro-Ugarske monarhije. U 20. stoljeću Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog gospodarskog razvitka 20.-e godine prošlog stoljeća se nazivaju “zlatnim dobom Broda”. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije grad mijenja ime iz Brod na Savi u Slavonski Brod.